Socijalna anksioznost i sagorijevanje: zašto se ljudi koji stalno brinu šta drugi misle na kraju iscrpe

Mnogi ljudi koji imaju socijalnu anksioznost spolja izgledaju funkcionalno. Dolaze na posao. Završavaju obaveze. Trude se da budu profesionalni i ljubazni. Ali ono što se ne vidi je unutrašnji napor.

Za osobu sa socijalnom anksioznošću, svaka interakcija može biti mentalno zahtjevna. Razgovor na sastanku, slanje poruke kolegi ili čak kratki razgovor u hodniku može pokrenuti čitav niz misli i samopropitivanja.

Kada takav unutrašnji pritisak traje mjesecima ili godinama, mnogi ljudi počnu osjećati ono što zovemo sagorijevanje. To nije samo umor od posla – to je umor od stalne unutrašnje borbe.

1. Problem nije slabost – već stalno aktiviran sistem za prijetnju

Jedna od najvećih zabluda kod socijalne anksioznosti je uvjerenje da osoba ima ,,slab karakter” ili da je ,,preosjetljiva”. U stvarnosti, radi se o tome da je sistem za prepoznavanje prijetnje u mozgu previše aktivan. Mozak stalno skenira situacije tražeći znakove odbacivanja, kritike ili procjene.

Na primjer osoba može imati misli poput:

• Da li sam rekao nešto pogrešno?

• Da li sam zvučao glupo?

• Da li su primijetili da sam nervozan?

• Šta sada misle o meni?

Za mnoge ljude ovaj unutrašnji alarm nikada se potpuno ne isključi. Čak i kada nema realne opasnosti, tijelo reaguje kao da postoji prijetnja. Dugoročno, takvo stanje konstantne napetosti troši ogromnu količinu mentalne energije.

2. Unutrašnji kritičar kao stalni izvor pritiska

Kod mnogih ljudi sa socijalnom anksioznošću postoji snažan unutrašnji kritičar.

To je glas koji stalno procjenjuje i kritikuje:

• ,,To nisi trebao reći.”

• ,,Opet si ispao čudan.”

• ,,Trebao si se bolje pripremiti.”

• ,,Drugi to rade mnogo bolje.”

Nakon svake socijalne situacije osoba često provodi vrijeme analizirajući šta je rekla, kako je izgledala i kakav utisak je ostavila. Ova stalna analiza može trajati satima ili čak danima. Vremenom to postaje emocionalno iscrpljujuće. Um nikada ne dobije pauzu.

3. Pokušaj da se stalno ,,popravljamo”

Mnogi ljudi sa socijalnom anksioznošću razviju strategiju stalnog popravljanja sebe.

Trude se da:

• budu savršeno pripremljeni

• pažljivo biraju svaku riječ

• kontrolišu svaki pokret ili izraz lica

• izbjegnu svaku mogućnost greške

Ova strategija kratkoročno može smanjiti strah, ali dugoročno povećava pritisak. Osoba počinje vjerovati da mora biti stalno na oprezu kako bi izbjegla negativnu procjenu. To vodi do mentalnog umora i osjećaja iscrpljenosti.

Pristup koji pomaže kod socijalne anksioznosti

Jedan od pristupa koji se pokazao veoma korisnim u radu sa socijalnom anksioznošću je ACT – terapija prihvatanja i posvećenosti (Acceptance and Commitment Therapy).

ACT polazi od ideje da problem često nije sama anksioznost, već borba protiv nje. U ACT pristupu fokus je na nekoliko važnih stvari.

1. Prepoznavanje misli kao mentalnih događaja

Um stalno proizvodi misli – uključujući i kritikujuće ili misli brige. ACT pomaže ljudima da nauče da te misli vide kao proizvod uma, a ne kao apsolutnu istinu.

Na primjer, um može reći:

,,Sigurno misle da sam nesposoban.”

Ali to je samo misao – ne nužno činjenica. Misli su ustvari mentalni događaji a ne apsolutne istine. Preko 80% misli je štetno za nas i zato je važno naučiti ne vjerovati svom umu sve što nam govori.

2. Stvaranje prostora za nelagodu

Umjesto stalnog pokušaja da uklonimo anksioznost, ACT uči ljude kako da naprave prostor za neprijatne osjećaje. To znači da nelagoda može biti prisutna, ali ne mora upravljati našim ponašanjem. Kada primjetite anksioznost zbog drugih ljudi možete je probati primjetiti na način da osvijestite gdje je osjećate u tijelu. Nakon toga možete joj oridati neki fizički oblik (krug, lopta, zvijezda, neka životinja, lik, osoba i sl.), vidjeti kako izgleda, koje je veličine, oblika, da li ima neke pokrete, od kakvog je materijala i sl. Nakon toga napravite joj malo prostora tako što ćete prilikom disanja orodužiti izdah, a udah usmjeriti u prostor oko nje. Dok udišete vazduh u prostor u tijelu oko anksioznosti pošaljite joj poruku da je prihvatate i puštate da bude tu takva kakva jeste. Odustanite od borbe sa njom. Porazgovarajte sa njom. Pitajte je šta misli, osjeća, od čega vas pokušava zaštiti i uvidite da je ona vaš saveznik i zaštitnik, a ne neprijatelj. Ona vjerovatno pokušava zaštiti vaš ugled u društvu, želi da drugi imaju dobri mišljenje i vama, da vas vole i prihvataju. Dopustite joj da bude tu kao da je vaš prijatelj.

3. Fokus na vrijednostima

ACT pomaže ljudima da se zapitaju:

Kakva osoba želim biti?

Kakav život želim živjeti?

Šta mi je zaista važno?

Kada se ponašanje počne voditi vrijednostima, a ne strahom, osoba može napraviti male korake naprijed čak i kada je anksioznost prisutna. Zapitajte se doi je anksioznost tu šta vam je zaista važno? Ako vam je važno da budete povezani sa drugima izgovorite jednu rečenicu čak i ako vas vaša socijalna anksioznost sputava jer pokušava da vas zaštiti od povrede. Ona je vaš zaštitnik ali nekada ima pogrešne metode kojima želi da cam pomogne. Uvažite njen napor ali vi punosvjesno izaberite da uradite ono što vam je važno čak i kada je tu patnja.

Kada potražiti pomoć

Ako primjećujete da vas socijalna anksioznost često iscrpljuje, da puno energije trošite na brigu šta drugi misle ili da se nakon interakcija osjećate mentalno umorno – važno je znati da niste jedini.

Socijalna anksioznost je česta i postoji mnogo načina da se sa njom radi.

Psihoterapija može pomoći da:

bolje razumijete svoje reakcije

smanjite pritisak unutrašnjeg kritičara

naučite drugačiji odnos prema anksioznosti

postepeno izgradite više sigurnosti u socijalnim situacijama.

Ako osjećate da vas socijalna anksioznost iscrpljuje ili utiče na vaš posao, odnose ili svakodnevni život, razgovor sa stručnjakom može biti prvi korak ka promjeni.

Više informacija o radu i načinu kako izgleda psihoterapija online možete pronaći na stranici psiholog online. Ukoliko osjećate da biste željeli da započnete psihoterapiju razgovor možete zakazati klikom na dugme ispod

👉 Zašto se socijalna anksioznost javlja