Socijalna anksioznost i sagorijevanje: zašto se ljudi koji stalno brinu šta drugi misle na kraju iscrpe

Mnogi ljudi koji imaju socijalnu anksioznost spolja izgledaju funkcionalno. Dolaze na posao. Završavaju obaveze. Trude se da budu profesionalni i ljubazni. Ali ono što se ne vidi je unutrašnji napor.

Za osobu sa socijalnom anksioznošću, svaka interakcija može biti mentalno zahtjevna. Razgovor na sastanku, slanje poruke kolegi ili čak kratki razgovor u hodniku može pokrenuti čitav niz misli i samopropitivanja.

Kada takav unutrašnji pritisak traje mjesecima ili godinama, mnogi ljudi počnu osjećati ono što zovemo sagorijevanje. To nije samo umor od posla – to je umor od stalne unutrašnje borbe.

1. Problem nije slabost – već stalno aktiviran sistem za prijetnju

Jedna od najvećih zabluda kod socijalne anksioznosti je uvjerenje da osoba ima “slab karakter” ili da je “preosjetljiva”. U stvarnosti, radi se o tome da je sistem za prepoznavanje prijetnje u mozgu previše aktivan. Mozak stalno skenira situacije tražeći znakove odbacivanja, kritike ili procjene.

Na primjer:

Da li sam rekao nešto pogrešno?

Da li sam zvučao glupo?

Da li su primijetili da sam nervozan?

Šta sada misle o meni?

Za mnoge ljude ovaj unutrašnji alarm nikada se potpuno ne isključi. Čak i kada nema realne opasnosti, tijelo reaguje kao da postoji prijetnja. Dugoročno, takvo stanje konstantne napetosti troši ogromnu količinu mentalne energije.

2. Unutrašnji kritičar kao stalni izvor pritiska

Kod mnogih ljudi sa socijalnom anksioznošću postoji snažan unutrašnji kritičar.

To je glas koji stalno procjenjuje:

“To nisi trebao reći.”

“Opet si ispao čudan.”

“Trebao si se bolje pripremiti.”

“Drugi to rade mnogo bolje.”

Nakon svake socijalne situacije osoba često provodi vrijeme analizirajući šta je rekla, kako je izgledala i kakav utisak je ostavila. Ova stalna analiza može trajati satima ili čak danima. Vremenom to postaje emocionalno iscrpljujuće. Um nikada ne dobije pauzu.

3. Pokušaj da se stalno “popravljamo”

Mnogi ljudi sa socijalnom anksioznošću razviju strategiju stalnog popravljanja sebe.

Trude se da:

budu savršeno pripremljeni

pažljivo biraju svaku riječ

kontrolišu svaki pokret ili izraz lica

izbjegnu svaku mogućnost greške

Ova strategija kratkoročno može smanjiti strah, ali dugoročno povećava pritisak. Osoba počinje vjerovati da mora biti stalno na oprezu kako bi izbjegla negativnu procjenu. To vodi do mentalnog umora i osjećaja iscrpljenosti.

Kako ACT pristup pomaže kod socijalne anksioznosti

Jedan od pristupa koji se pokazao veoma korisnim u radu sa socijalnom anksioznošću je ACT – terapija prihvatanja i posvećenosti (Acceptance and Commitment Therapy).

ACT polazi od ideje da problem često nije sama anksioznost, već borba protiv nje.

U ACT pristupu fokus je na nekoliko važnih stvari.

1. Prepoznavanje misli kao mentalnih događaja

Um proizvodi misli stalno – uključujući i kritične ili zabrinute misli. ACT pomaže ljudima da nauče da te misli vide kao proizvod uma, a ne kao apsolutnu istinu.

Na primjer, um može reći:

“Sigurno misle da sam nesposoban.”

Ali to je samo misao – ne nužno činjenica.

2. Stvaranje prostora za nelagodu

Umjesto stalnog pokušaja da uklonimo anksioznost, ACT uči ljude kako da naprave prostor za neprijatne osjećaje.

To znači da nelagoda može biti prisutna, ali ne mora upravljati našim ponašanjem.

3. Fokus na vrijednosti

ACT pomaže ljudima da se zapitaju:

Kakva osoba želim biti?

Kakav život želim živjeti?

Šta mi je zaista važno?

Kada se ponašanje počne voditi vrijednostima, a ne strahom, osoba može napraviti male korake naprijed čak i kada je anksioznost prisutna.

Kada potražiti pomoć

Ako primjećujete da vas socijalna anksioznost često iscrpljuje, da puno energije trošite na brigu šta drugi misle ili da se nakon interakcija osjećate mentalno umorno – važno je znati da niste jedini.

Socijalna anksioznost je česta i postoji mnogo načina da se sa njom radi.

Psihoterapija može pomoći da:

bolje razumijete svoje reakcije

smanjite pritisak unutrašnjeg kritičara

naučite drugačiji odnos prema anksioznosti

postepeno izgradite više sigurnosti u socijalnim situacijama.

Ako osjećate da vas socijalna anksioznost iscrpljuje ili utiče na vaš posao, odnose ili svakodnevni život, razgovor sa stručnjakom može biti prvi korak ka promjeni.

Više informacija o radu i načinu kako izgleda psihoterapija online možete pronaći na stranici psiholog online. Ukoliko osjećate da biste željeli da započnete psihoterapiju razgovor možete zakazati klikom na dugme ispod