Kako prevazići socijalnu anksioznost – zašto je strah od ljudi toliko snažan i šta može pomoći

Mnogi ljudi imaju utisak da su jedini koji osjećaju nelagodu u društvu. Možda primjećujete da se u nekim situacijama zaledite, počnete previše razmišljati o tome šta ste rekli ili imate osjećaj da vas drugi procjenjuju. Nakon razgovora vraćate se u mislima na svaku riječ koju ste izgovorili i pitate se da li ste ispali čudni, dosadni ili neprijatni.

Ovakva iskustva su vrlo česta kod osoba koje imaju socijalnu anksioznost. Strah se obično ne odnosi samo na ljude, već na mogućnost da budemo negativno procijenjeni, odbačeni ili ismijani. Zbog toga mnoge osobe počnu izbjegavati određene situacije – upoznavanje novih ljudi, javno izlaganje, razgovore u grupi ili čak obične svakodnevne interakcije.

Iako izbjegavanje može donijeti kratkotrajno olakšanje, dugoročno često održava problem. Što više izbjegavamo situacije koje nas plaše, to naš um dobija jaču poruku da su te situacije zaista opasne.

Zašto nastaje socijalna anksioznost

U osnovi socijalne anksioznosti često se nalazi snažna potreba da budemo prihvaćeni i da ostavimo dobar utisak. Kada osoba počne vjerovati da mora biti savršena u društvenim situacijama, svaki razgovor može početi djelovati kao test.

Tada se pojavljuju misli poput:

„Sigurno misle da sam čudan.”

„Rekla sam nešto glupo.”

„Primijetiće da sam nervozan.”

Što se više fokusiramo na ove misli, to više počinjemo posmatrati sebe iz perspektive drugih ljudi. Pažnja se tada okreće ka unutra – analiziramo svaku riječ, pokret ili izraz lica. Upravo to često povećava napetost i stvara osjećaj da smo „blokirani”.

Šta održava socijalnu anksioznost

Jedan od glavnih mehanizama koji održava socijalnu anksioznost je izbjegavanje. Kada osoba počne izbjegavati situacije koje izazivaju nelagodu, kratkoročno osjeti olakšanje. Međutim, dugoročno se smanjuje prilika da vidi da većina tih situacija nije tako opasna kao što se čini.

Drugi faktor je stalno analiziranje sopstvenog ponašanja. Mnoge osobe nakon razgovora dugo razmišljaju o tome šta su rekle i da li su ostavile loš utisak. Ova vrsta mentalnog preispitivanja često pojačava nesigurnost i stvara osjećaj da je svaka društvena situacija veliki rizik.

Kako prevazići socijalnu anksioznost

Iako socijalna anksioznost može djelovati vrlo snažno, postoje načini koji mogu pomoći da se postepeno razvije više sigurnosti u društvenim situacijama.

Jedan od važnih koraka je postepeno izlaganje situacijama koje izazivaju nelagodu. To ne znači da osoba mora odmah ulaziti u najteže situacije. Često je korisnije krenuti od manjih koraka – kratkog razgovora, postavljanja pitanja ili boravka u društvu ljudi uz svjesno prihvatanje blage nelagode.

Drugi važan korak je razvijanje drugačijeg odnosa prema mislima koje se pojavljuju u takvim situacijama. Misli poput „svi me procjenjuju” ili „ispao sam čudno” mogu se pojaviti gotovo automatski. Međutim, to su samo mentalni događaji, a ne nužno tačan opis stvarnosti.

Kada osoba nauči da primijeti takve misli bez potrebe da ih odmah shvati kao činjenice, često se stvara više prostora za spontano i autentično ponašanje.

Uloga psihoterapije

Za mnoge ljude rad sa terapeutom može biti važan korak u prevazilaženju socijalne anksioznosti. U terapijskom procesu osoba može istražiti šta tačno pokreće njen strah, ali i naučiti konkretne vještine koje pomažu u svakodnevnim situacijama.

Rad sa terapeutom može pomoći osobi da razvije fleksibilniji odnos prema svojim mislima i emocijama. Umjesto stalne borbe protiv nelagode, fokus se pomjera na razvijanje sposobnosti da osoba bude prisutna u situaciji i da postepeno gradi život koji je u skladu sa njenim vrijednostima.

Važna stvar koju mnogi ljudi zaboravljaju

Neprijatnost u društvu nije znak slabosti niti dokaz da sa osobom nešto nije u redu. Strah od procjene drugih ljudi duboko je povezan sa našom prirodnom potrebom za pripadanjem.

Razlika između ljudi koji se osjećaju slobodnije u društvu i onih koji imaju izraženu socijalnu anksioznost često nije u tome da prvi nemaju strah, već u tome kako se odnose prema tom strahu.

Kada osoba nauči da napravi prostor za neprijatne misli i emocije, a da pritom nastavi živjeti u skladu sa onim što joj je važno, društvene situacije postepeno mogu početi djelovati mnogo manje zastrašujuće.

Zbog toga prevazilaženje socijalne anksioznosti nije proces u kojem treba postati potpuno bez straha. Mnogo češće je to proces učenja kako da se živi slobodnije – čak i onda kada se strah povremeno pojavi.

Socijalna anksioznost ne mora određivati vaš život. Mnogi ljudi uz odgovarajuću podršku uspijevaju razviti više sigurnosti u društvenim situacijama i osjećati se slobodnije među drugima.

Ukoliko želite da radite na prevazilaženju socijalne anksioznosti, možete zakazati termin za online sesiju i napraviti prvi korak ka životu u kojem strah ne određuje vaše odluke.